Da li soda bikarbona stvarno ispira pesticide ili je u pitanju mit?

Da li soda bikarbona stvarno ispira pesticide ili je u pitanju mit?

Da li soda bikarbona stvarno ispira pesticide ili je u pitanju mit?

Iako ovaj trik nije nov i odavno se koristi kao kućni savjet, pitanje je koliko zaista ima efekta i da li je vrijedan truda.

Soda bikarbona, odnosno natrijum-hidrogenkarbonat, poznata je kao sredstvo koje se koristi u pripremi hrane, ali i kao klasičan kućni preparat. Kada se rastvori u vodi, pravi blago alkalni rastvor sa pH vrijednošću između 8 i 8,5.

Upravo ta osobina dovela je do ideje da bi mogla da pomogne u razgradnji pojedinih pesticida i omogući bolje čišćenje namirnica.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da efekat nije toliko veliki koliko se često predstavlja na internetu.

Efekat ima ograničenja
Jedna od najčešće pominjanih studija iz Sjedinjenih Američkih Država pokazala je da potapanje jabuka u rastvor sode bikarbone tokom 12 do 15 minuta može da smanji količinu dva ispitivana pesticida, tiabendazola i fosmeta, više nego samo pranje vodom. Pretpostavlja se da je razlog tome upravo alkalna sredina koja može da podstakne razgradnju nekih pesticida, a ne samo njihovo ispiranje sa površine.

Ipak, taj efekat ima ograničenja. Pesticidi koji se nazivaju sistemskim mogu da prodru dublje u plod i njih nije moguće ukloniti pranjem. Bez obzira na to da li se koristi soda bikarbona ili samo voda. Zbog toga potpuno “čisto” voće i povrće bez ikakvih ostataka pesticida nije realno očekivati.

Potrošačke organizacije takođe navode da soda bikarbona može da pomogne kod određenih površinskih ostataka. Ali da njen efekat nije univerzalan.

Duže potapanje može da utiče na ukus i teksturu
Pored pitanja efikasnosti, postavlja se i pitanje da li ovakav način pranja ima neke nedostatke. Problem, prema stručnjacima, nije toliko sama soda bikarbona, već dugo potapanje voća i povrća.

Ako se, na primjer, jagode ostave u vodi sa sodom 15 minuta, mogu postati mekše i izgubiti dio svog ukusa. To je posebno važno kod osjetljivog voća. Kod kojeg bi rezultat mogao da bude lošiji nego korist koju se očekuje.

Kada je riječ o vitaminima, nema razloga za paniku. Ali duže stajanje u vodi može dovesti do toga da male količine vitamina rastvorljivih u vodi, poput vitamina C, pređu u tečnost. Veći gubici ipak nastaju prilikom sječenja ili kuvanja namirnica. A samo pranje voća i povrća ne predstavlja ozbiljan problem za unos vitamina.

Ulrih Majr iz Centra za voćarstvo Bodenskog jezera kritikovao je ovaj trend, rekavši: “To je najveća glupost – ne donosi baš ništa i samo košta novca.”

Obična voda i dalje ostaje najvažnija
Bez obzira na popularnost različitih trikova, osnovno pravilo ostaje isto – voće i povrće treba prati. Razlog nisu samo pesticidi, već i zemlja, tragovi transporta i mogući mikroorganizmi koji se mogu naći na površini.

U većini slučajeva dovoljno je oprati namirnice hladnom, tekućom vodom. Čvršće voće i povrće, poput jabuka i krastavaca, može se dodatno istrljati, dok je kod jagoda i drugog osjetljivog voća dovoljno kratko i nježno ispiranje.

Na kraju, soda bikarbona nije čarobno rješenje za uklanjanje svih pesticida, ali nije ni nešto što treba potpuno odbaciti. Ako se koristi kratko i ako se neko zbog toga osjeća sigurnije, nema ozbiljnih razloga da to ne radi. Ipak, najvažnije ostaje jednostavno pravilo: dobro oprati voće i povrće i uživati u njegovom prirodnom ukusu.

hype2usa.com/M.K.