Gotovo da ne postoji osoba koja povremeno ne posegne za nečim „za gricnuti“. Bilo da gledamo film, radimo za računarom, vozimo se na more. Ili jednostavno osjetimo glad između obroka. Grickalice su postale sastavni dio svakodnevice.
Problem je što se pod tim pojmom najčešće podrazumijevaju čips, flips, krekeri. Slatkiši i drugi industrijski proizvodi puni soli, šećera i masnoća. Upravo zato se često stvara utisak da su grickalice po definiciji nezdrave.
Međutim, nutricionisti ističu da grickanje samo po sebi nije loša navika. Naprotiv, pažljivo odabrana užina može pomoći da održimo nivo energije. Spriječimo prejedanje tokom glavnih obroka i organizmu obezbijedimo korisne hranljive materije.
Šta je pametan izbor između obroka?
Ključ nije u tome da li jedemo grickalice, već kakve biramo i koliko ih pojedemo.
Glad između doručka i ručka ili između ručka i večere sasvim je normalna pojava. Posebno ljeti, kada su obroci često lakši, organizam ponekad traži dodatni izvor energije.
Problem nastaje kada posegnemo za hranom koja trenutno zadovolji želju, ali nas ne zasiti. Tada vrlo brzo slijedi nova glad, pa se lako ulazi u začarani krug prejedanja.
Idealna užina trebalo bi da sadrži kombinaciju vlakana, proteina ili zdravih masti, jer upravo te komponente produžavaju osjećaj sitosti.
Bademi, orasi, lješnici, pistaći i indijski orah često se nalaze na vrhu liste najzdravijih grickalica.
Bogati su zdravim mastima, biljnim proteinima, vitaminima i mineralima, a brojna istraživanja povezuju njihovu umjerenu konzumaciju sa boljim zdravljem srca i krvnih sudova.
Ali postoji jedna važna caka.
Orašasti plodovi jesu zdravi, ali su i veoma kalorični.
Jedna šaka badema ili oraha, otprilike 25 do 30 grama, sasvim je dovoljna za užinu. Problem nastaje kada se iz kese gricka nesvjesno, dok gledamo televiziju ili razgovaramo, pa se preporučena količina višestruko premaši.
hype2usa.com Vjesti S.S.
