Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Preobraženje Gospodnje, za koje kažu da je jedan od najvećih praznika u godini.
Praznik je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
To je nepokretni praznik i svake godine se obilježava 19. avgusta. Pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
U narodu se kaže da od tog dana priroda počinje da se mijenja – vrućine polako popuštaju, noći postaju hladnije, rijeka je sve hladnija, a lišće počinje da žuti i opada.
Prema rasprostranjenom vjerovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati. Jer, ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti pospan, a smatra se i da na ovaj praznik nije dobro plakati jer će taj plač preći u naviku.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja. A u krajevima gdje nema grožđa, osveštava se drugo voće.
Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, a u mnogim mjestima održavaju se sabori.
Narodni običaj je da žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i požele želju. Ako se konac ne prekine tokom dana, želja će se ispuniti.
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba, a u narodu se obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.
hype2usa.com/D.R.
